O Sarajevu
Osnovne činjenice
Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i administrativni, privredni, kulturni, univerzitetski i sportski centar BiH.
Stanovništvo - Grad Sarajevo: 300.000 (procjena iz 2008.)
Nacionalni sastav i religija - U Sarajevu žive Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Jevreji, Romi i ostale etničke skupine, a zastupljene religije su katoličanstvo, pravoslavlje, islam i judaizam.
Površina Sarajeva - 141,5 km2
Pozicija - Sarajevo je smješteno na prostoru Sarajevskog polja. Okruženo je olimpijskim planinama, a prosječna nadmorska visina urbanog centra je 500 m.
Vremenska zona - BiH i Sarajevo nalaze se u srednjoevropskoj vremenskoj zoni (GMT +1).
Klima - u Sarajevu je umjereno kontinentalna. Prosječna ljetna temperatura je 19,1°C,
a zimska -1,3°C. Prosječna godišnja temperatura je 9,5°C.
Napon električne energije u BiH je 220V, sa 50Hz frekvencijom.
Voda u Sarajevu je čista i može se piti iz česme.
Valuta u BiH je konvertibilna marka. Međunarodna oznaka je BAM, dok se lokalno koristi KM. (1,95 KM = 1 €). Valutu možete promijeniti u bankama, poštama ili mjenjačnicama.
Pozivni broj za BiH: +387
Pozivni broj za Sarajevo: 033
Poštanski broj za Sarajevo: 71000
Praznici kada sve javne ustanove, banke i pošte u Sarajevu ne rade su:
- 1. i 2. januar - Nova godina
- 1. mart - Dan nezavisnosti BiH
- 1. i 2. maj - Međunarodni dan rada
- 25. novembar - Dan državnosti BiH
Neke javne ustanove, pošte i banke, kao i neke uslužne djelatnosti također ne rade za vrijeme vjerskih praznika.
Duh Sarajeva
Samo nekoliko mjesta na kugli zemaljskoj se može pohvaliti sa katoličkom i pravoslavnom crkvom i džamijom i sinagogom koje su udaljene tek jednu laganu šetnju jedna od druge. Ako postoji grad u Evropi koji bez imalo muke spaja istok i zapad onda je to Sarajevo. Ovdje su Bizantsko i Otomansko carstvo istoka te Rimsko, Venecijansko i Austrougarsko sa zapada, ostavili neizbrisive tragove na kulturu, tradiciju i religiju. Šetnja Sarajevom predstavlja ustvari šetnju kroz njegovu historiju. U Sarajevu ljudi imaju vremena i za porodicu i prijatelje. Ovdje se kaže da se bogatstvo čovjeka ne mjeri po onome šta ima, nego koliko prijatelja ima - ovdje ljudi troše svoje vrijeme na prijateljstvo. Sve to upotpunjuje sliku Sarajeva kao „Europskog Jeruzalema“.
Baščaršija je srce starog grada. Svaka ulica na Baščaršiji je posvećena različitim zanatima od kojih su najinteresantniji tradicionalna obrada metala, izrada nakita i proizvoda od gline. Jedna od najstarijih ulica je Kazandžiluk gdje se danas mogu kupiti tradicionalni suveniri, bakreni proizvodi ukrašeni specijalnim tehnikama koje su prenošene sa koljeno na koljeno. Ako nekada ožednite na Baščaršiji tu je gradska fontana Sebilj. Voda u Sarajevu je hladna, ukusna i savršeno pitka. Na Baščaršiji ćete primjetiti mnogo aščinica, buregdžinica i ćevabdžinica koje su povezane sa drugom dugom tradicijom; one su vrsta lanca brze hrane Bosne i Hercegovine gdje se služe izvanredna tradicionalna jela i zasigurno je to razlog zbog kojeg nema McDonald's-a u Sarajevu. Ljubitelji slatkiša bi trebali znati da su bosanski slatkiši jako slatki i trebati će vam više čaša vode da pojedete jednu baklavu, tufahiju ili tulumbu u jednoj od mnogih sarajevskih slastičarnica.
Inat kuća je restoran u staroj Otomanskoj kući preko puta Gradske Vijećnice. Priča o ovom restoranu je da je tvrdoglavi vlasnik kuće odbio da je proda vlastima koje su htjele da je sruše da bi izgradili Vijećnicu. Na meniju restorana stoji: “ Bečki car je moćan i velik. On zaslužuje svo moje poštovanje ali nema dovoljno novca da plati moj užitak“. Na poslijetku vlasti su izašle u susret njegovim zahtjevima: plaćeno mu je u zlatu, a njegova kuća je prenesena ciglu po ciglu na drugu stranu rijeke i tamo stoji i dan danas.
Svrzina kuća se nalazi u Glođinoj ulici i predstavlja autentičnu bosansku begovsku kuću iz 18. vijeka. Izgrađena je u otomanskom periodu i simbolizira život Bega iz tog perioda. Kuća je jako prostrana i u njoj su sačuvane tajne porodičnog života. Kuću čine odvojene odaje za muškarce, žene i poslugu kao i dvorište i baštu. Danas je Svrzina kuća Muzej bosanske arhitekture prije europizacije regije i otvorena je za posjetitelje.
Gazi Husrev-Begova džamija (1530/31) je najznačajnija islamska građevina u Bosni i Hercegovini. Sastoji se od fontane (šadrvan), osnovne škole (mekteb), sobe za uzimanje abdesta (abdesthana), pogrebna mjesta (turbeti), Gazi Husrev-begova i Murad-beg Tardićev harem, dijela za pozivača na molitvu (muvekithana), munara visoka 45 metara i toranj sat, što je čini centralnim i najvećim kompleksom.
Gazi Husrev-begov bezistan je izgrađen u prvoj polovini 16. vijeka, pravougaonog je oblika, dug je 109 metara i ima prolaz kroz sredinu. Širok je 12,5 metara, ima 52 prodavnice. Po svom obliku i veličini podsjeća na istambulsku Misir čaršiju i pokrivene bazare koji se mogu naći u arapskim zemljama. Danas ga zovu Dugi bezistan i služi kao trgovački kompleks.
Katedrala se nalazi na malom trgu u ulici Ferhadija odmah do Baščaršije. Izgrađena je 1889 godine po nacrtima Josipa Vancaša u novogotičkom stilu sa elementima romaneske. Slična je katedrali Notre Dame u Dižonu.
Sarajevski mostovi su predivan dodatak panoramskom izgledu rijeke Miljacke koja protiče kroz sami centar grada. Za jedan od tih mostova mogli bismo reći da je ozloglašen; Latinski most, koji je 28.06.1914. godine bio mjesto atentata srpskog nacionaliste Gavrila Principa na Nadvojvodu Austrijskog Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, čime je otpočeo 1. Svjetski rat.
Tunel nade je tunel dug 720 metara, izgrađen ispod aerodromske piste od 27.03.1992 do 30.06.1992. na početku četverogodišnje opsade Sarajeva i njegovih građana. Bio je jedina veza sa vanjskim svijetom kojom su u grad dolazili hrana i lijekovi. Za vrijeme tog jednog od najkrvavijih ratova u novijoj europskoj historiji 10.615 ljudi je izgubilo život, od toga 1.601 dijete, a skoro 50.000 hiljada je povrijeđeno. Danas, tunel je postao Muzej tunel, radi svakim danom od 09:00-18:00.
14. Olimpijske igre održane su u Sarajevu 1984. godine, Sarajevo je i tada bio moderan grad sa oko 500.000 stanovnika. Svake je godine grad na rijeci Miljacki domaćin niza kulturnih festivala međunarodnog karaktera, među kojima su najznačajniji: Sarajevski filmski festival (SFF), Sarajevski jazz festival, ljetni kulturni festival "Baščaršijske noći", teatarski festival novih produkcija "MESS", "Sarajevska zima" i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike.
Jedinstvena mješavina zapadnjačkog i istočnjačkog stila, način života i ljubazni i pristupačni ljudi su ono što Sarajevu daje jedinstven osjećaj i zato mnogi kažu da je Sarajevo grad sa dušom.
Posjetitelji, imajte na umu: postoji nešto neodoljivo u Sarajevu što će vas možda natjerati da ostanete duže nego što ste planirali.